Aktuelno

Biznis i finansije 87
maj 2012.

Biznis i finansije 87: Poslovna infrastruktura Srbije

Poslovna infrastruktura Srbije
Krenuli, pa skrenuli

Silvio Berluskoni

B&F Knjiga

Milutin Mitrović: Postmoderna vremena
Milutin Mitrović
Postmoderna vremena

Više informacija

Finansije TOP 2010/11

Biznis i finansije
Finansije TOP 2010/11
jun 2011.

Biznis i finansije: Finansije TOP 2010/11 jun 2011.

Finansije TOP 2010/11


U publikaciji FINANSIJE TOP 2010/11 predstavljeno je poslovanje i bilansi banaka, osiguravajućih društava i brokerskih kuća, lizing i revizorskih kuća u 2010. godini i prvom kvartalu 2011. godine i data analiza dosadašnjeg rada dobrovoljnih penzionih i investicionih fondova u Srbiji.



Sadržaj broja

B&F na Webu

Biznis i finansije 86: Globalizacija radne snage
Sa sindikatom na Biro
#86, april

Biznis i finansije 85: Provincijalizacija
#85, mart

Biznis i finansije 84: Rast ekstremizma
#84, februar

Biznis i finansije 82/83: MSP 2010/11

MSP 2010/11

Biznis i finansije: BIZNIS TOP 2010/11

BIZNIS TOP 2010/11

Biznis i finansije: 81

#81 oktobar 11


Štampano izdanje > Temat > TOP 500 kompanija Centralne Evrope (#59) > Sektor robe široke potrošnje: Nužna konsolidacija

Sektor robe široke potrošnje: Nužna konsolidacija

(946 čitanja)
Sektor robe široke potrošnje: Nužna konsolidacija

Još jednom, maloprodajna industrija je dominirala našim godišnjim CE Top 500 u okviru sektora robe široke potrošnje sa maloprodajnim kompanijama sa širokom lepezom proizvoda iz užeg regiona poput Mercatora (rangiran 91.), Delta maxi (rangiran 101.) i Konzum-a (rangiran 106.). Među maloprodajnicima, Mercator grupa,  rangirana na 46 mestu, postigla je najšire globalno izlaganje sa najvećom površinom robne kuće, što je za posledicu imalo vodeću poziciju Mercator Group u potrošačkoj poslovnoj industriji u Adria regionu.



Godine 2008, maloprodajnici su apsorbovali deo većih cena za energiju, hranu i robu. Osim relativno visokih stopa inflacije, rast prihoda od prodaje je u glavnom bio podstaknut povećanjem broja prodavnica.

Delta Maxi je zabeležio najveći rast prihoda, sa 35 odsto ove godine u odnosu na prethodnu. Drugi najveći Konzum, je zabeležio 19% većih prihoda. Konzum, za razliku od drugih ključnih maloprodajnika u regionu, je uspeo da poveća profitabilnost na EBIT nivou (operativni i neoperativni profit pre odbijanja kamate i poreza na prihod) sa 4,0 odsto na 5,1 odsto. Efekti globalnog usporavanja i finansijske krize na maloprodajnike su se mogli uočiti u većim troškovima finansiranja, što je značajno umanjilo neto profitne marže. Kao posledica globalnog usporavanja, maloprodajnici robe široke potrošnje su doživeli promenu strukture prihoda. Došlo je do povećanja primarnih proizvoda kao što su pekarski ili mesarski proizvodi, dok je uočen pad u potražnji za električnom robom za domaćinstva i tekstilu.

Slaven CuricČak jači efekti krize na maloprodajnike i u potrošačkoj industriji generalno se mogu videti u strukturnim promenama koje su najavljene ili već sprovedene u 2008. godini. U drugoj polovini 2008. godine, slovenački finansijski konglomerati, Infond holding i Istrabenz, su najavili prodaju svog vlasničkog udela u Mercatoru. Iako transakcije nisu okončane 2008. godine, banke su založile akcije Mercatora, prethodno uzete kao obezbeđenje, tokom 2009. godine. Uprkos glasinama da će Delta Group, matična kompanija Delte Maxi, ili Agrokor, matična kompanija Konzuma, biti mogući kupci Mercatora, ni jedan nije uspeo da stekne vlasnički udeo u ovom najvećem maloprodajniku u Adria regionu.

Proizvodnja i potrošnje privatnih robnih marki je dalje najobimnija u Hrvatskoj i Sloveniji. S druge strane, njihova potrošnja u Srbiji i drugim zemljama u regionu i dalje zaostaje što se može objasniti manjim stepenom konsolidacije u maloprodajnoj industriji.

Finansijska kriza u 2009. godini i ne toliko svetle prognoze će stvoriti izazovno okruženje za igrače u potrošačkoj industriji. Kompanije koje su usmerne primarno na hranu i piće će verovatno imati nešto bolju budućnost od onih koji se bave proizvodnjom npr. aparata za domaćinstvo. Ipak, za sve igrače u maloprodajnoj industirji, okruženje visokih kamatnih stopa, zajedno sa visokom stopom dugovanja, može stvoriti ogromne probleme, za koje očekujemo da će biti ključni podstrek daljim merdžerima i akvizicijama, ili vertikalnoj integraciji i deintegracionim aktivnostima u narednom periodu.

Treba očekivati dalje povećanje potrošnje privatnih robnih marki unutar Adria regije, naročito u onim zemljama gde konsolidacija maloprodajne industrije zaostaje za tržištima EU. U vezi organske hrane i pića, dalji podstrek proizvodnji i potrošnji organske hrane i pića se može očekivati, ali sporijom stopom u poređenju sa prethodnim godinama. Očekivani spori rast je uglavnom posledica većih proizvodih troškova u poređenju sa konvencionalno proizvedenom hranom što za posledicu ima veću cenu organske hrane u supermarketima.

sektor robe siroke potrosnje
Slaven Ćurić, menadžer u Finansijskom savetovanju, Deloitte Hrvatska

broj 59, septembar 2009.

Tagovi: evropa   bif59   deloitte   lista   top500  

| Još


Svi tekstovi sa sajta www.bifonline.rs su vlasništvo mesečnika "Biznis&Finansije" i njihovih autora. Svako neovlašćeno korišćenje celokupnog teksta ili nekog njegovog dela bez dozvole autora je zabranjeno. Prenošenje teksta na druge sajtove je dozvoljeno ako je tekst prenešen ceo, uz navođenje izvora i linka ka njemu.
 

Kretanje kroz tekstove
Farmaceutska industrija: Očekuje se dalja konsolidacija u regionu Sledeći tekst

Pošto ste neregistrovani korisnik, komentar možete postaviti anonimno, kao gost. Ukoliko želite da budete zavedeni pod nadimkom, nepohodno je da se ulogujete ili registrujete.

 
Komentari su vlasništvo njihovih autora i mi nismo odgovorni za njihov sadržaj.
Pošiljalac Niz

B&F i društvo

Oglasite se

Marketing


Extreme
Dunav osiguranje
SAP FORUM BEOGRAD
Veliko srce
Poljoprivredni sajam
Prolećni stručni seminar studenata tehnike Evrope
The Sales Experience
Budi Coolturan
Preko ramena
Učitavam...
Adria Hosting www.srbovanje.com

Ko nas sve posećuje